Europa Nostra Hrvatska u partnerstvu Javnom ustanovom Tvrđava kulture Šibenik organizirala je međunarodni stručni skup koji se održao 6. lipnja u Hrvatskom centru koralja na otoku Zlarinu, s ciljem jačanja kapaciteta stručnjaka, lokalnih dionika i zajednice za stvaranje snažnijeg učinka kulturne baštine na određenom području.
Na početku konferencije, okupljene stručnjake pozdravili su Katarina Gregov, ravnateljica Hrvatskog centra koralja Zlarin, Josip Pavić iz Odjela za istraživanje i interpretaciju baštine Tvrđave kulture te predsjednik Europe Nostre Hrvatska Ranko Lipovac. Gregov je naglasila kako je Centar koralja Zlarin dobar pokazatelj važnosti jedne kulturne ustanove za život lokalne zajednice jer je vizija HCKZ-a od početka bila postati nositeljem kulturnog i društvenog života na otoku Zlarinu, istovremeno vodeći brigu o baštini, educirajući lokalno stanovništvo i posjetitelje o važnosti očuvanja bioraznolikosti.
Istraživačica Zlarina u sklopu projekta Instituta za etnologiju i folkloristiku Ljijana Marks održala je na samom početku predavanje o etnografskom aspektu zlarinske baštine s primjerima lokalnih umjetnika, kazivača i potencijalu razvoja segmenta kulturne ponude koja se temelji na fenomenima lokalne usmene predaje. Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo u svom je predavanju tematizirao modele muzejskog upravljanja investicijama i baštinskim programima, a Deborah Ziska (ICOM) s američkog sveučilišta Johns Hopkins istaknula je važnost regenerativnog pristupa razvoju muzejskog brendiranja. Konferencija se nastavila predavanjem Cristine Vannini (INTERCOM) koja je na primjeru talijanskog grada u Liguriji predstavila pokazatelje i metriku za prevladavanje organizacijskih izazova u procesu oživljavanja povijesne jezgre dok se Jane Legget (ICOM) iz novozelandskog Muzeja Aucklanda osvrnula na pozitivne učinke muzejskog razvoja na regionalnu zajednicu. U predavanju ravnateljice Muzeja Dvor Trakošćan Goranke Horjan (INTERCOM) bilo je riječ o primjeni modela Kompas učinka u izgradnji muzejskih kapaciteta, a Ozana Palić iz tvrtke Urbanex predstavila je načine i dobre primjere upravljanja zaštićenim baštinskim kompleksima iz Hrvatske i svijeta. Konferenciju je zaključila Angela Bilić, stručna suradnica za edukaciju i interpretaciju JU Priroda koja pod čijim se upravom nalazi drugi šibenski spomenik na UNESCO-ovoj listi – tvrđava sv. Nikole.
Uz predavače, u moderiranim panel diskusijama sudjelovali su predstavnici niza značajnih kulturnih i društvenih institucija, poput Muzeja antičkog stakla u Zadru, Muzeja Ivana Meštrovića u Splitu, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Muzeja hrvatskog turizma, Memorijalnog centra Faust Vrančić i dr. Projekt su financijski podržali Ministarstvo kulture i medija, ICOM, ICOM HR, INTERCOM, a otvorio je brojna pitanja te potakao inspiraciju, razmjenom bogatih iskustava stručnih predavača, u rješavanju izazova s kojima se suočavaju brojne zajednice u svim dijelovima svijeta.
